Razgovori ugodni naroda mladoga i staroga

[Sikterica]

Čovjek najveći dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima. Razgovarati je lako, to činimo svakodnevno, ali što je uopće razgovor?

Čak se i medicina slaže kako je to jedan od najučinkovitijih oblika terapije. O čemu mladi najviše razgovaraju, kako nastaju teme i što su to »dobre ćakule«? Danas je mobitel, pa i internet, osnovni oblik komunikacije što nam onemogućava »kvalitetnu« vizualnu interakciju. Jer ponekad dok razgovaramo naše tijelo »priča« svoju priču a da toga nismo niti svjesni. A što je sa slušanjem? Slušati je jednako važno kao i govoriti, iako većina nas voli imati pravo glasa. Stoga ako vas zanima zašto volimo »brbljati«, kako možemo razgovarati »bez riječi«, i koja je svrha komunikacije, pročitajte sljedeće tekstove o riječima i o Riječi...

Razgovarati je lako - samo treba znati kako!

Postoje mnoge stvari u životu koje »uzimamo zdravo za gotovo«. Razgovaramo, pa što? To je normalno samo po sebi, pomislit će mnogi. Izreka kaže kako jedan razgovor s mudrim čovjekom vrijedi više od mjeseci učenja iz knjiga. No, što ako ne znamo razgovarati? Iako svaki čovjek već kao malo dijete savlada umijeće govora, nekima je čitav život potreban da nauče razgovarati, a mnogima ni to vrijeme nije dovoljno.



Razgovor je dvosmjerna komunikacija u kojoj podjednako važnu ulogu imaju osoba koja govori, ali i osoba ili osobe kojima se govori. Slušanje je, naime, sastavni dio dobre komunikacije, stoga bismo mogli reći kako razgovor nije samo govorenje već i slušanje. No, ono nije jednostavno jer zahtijeva potpunu pozornost usmjerenu na govornika kako bi sugovornici njegove riječi i stavove stvarno čuli, shvatili i o njima promislili.

Poznatome njemačkom filozofu Hansu Georgu Gadameru razgovor je proces razumijevanja dvoje ili više ljudi. Pravi, iskreni razgovor podrazumijeva međusobno otvaranje sugovornika koji istinski prihvaćaju stavove onih s kojima razgovaraju. Time sugovornici međusobno utječu na svoja mišljenja i ponašanje. Iako se oni ne moraju složiti, uvijek postoji mogućnost razmjene mišljenja i utjecanja na suprotna gledišta. U razgovoru, dakle, pozornost uvijek valja usmjeriti na sugovornika. Nikada ne smijemo sebe gurati u prvi plan, a kako bi se to postiglo, važno je pronaći temu o kojoj svi ravnopravno mogu pridonositi. Uspostavljanjem uzajamnoga povjerenja, međusobnim poštivanjem i željom za slušanjem drugoga stvara se situacija koju njemački filozof Habermas naziva idealnom govornom situacijom u kojoj svatko ima jednake šanse za stvarnim sudjelovanjem u razgovoru.

Budući da bez komunikacije ne bi postojalo niti jedno društvo, naučimo li ispravno razgovarati, riješili smo velik problem u našem životu, jer razgovor nije samo vještina komuniciranja već i ljudska vještina preživljavanja u »globalnome selu«.

Glas Koncila, broj 25 (1617)
_________________________________________________________

Temu stavljam nakon svega što se događalo na ovom forumu,...a i radi toga jer me zanima šta mislite o svemu ovome!
Dali je razgovor dovoljan za razumjevanje sugovornika?
Do koje mjere uopće možemo razumjeti ga,...koliko nam je uopće bitno da shvatimo?